(FoNet) – Predstavnici organizacija za zaštitu ljudskih prava najavilisu danas da ce do kraja godine izraditi Platformu za ostvarivanje prava na adekvatno stanovanje koja ce dati smernice za regulisanje iseljenja neformalnih naselja i ponuditi je državi da je implementira u domaci pravni okvir.

Pravni analiticar nevladine organizacije Praxis za zaštitu poboljšanjei promociji ljudskih prava izbeglica, interno raseljenih, povratnikapo readmisiji iz Zapadne Evrope i pripadnika manjina Danilo Curcic rekao je da je samo u Beogradu evidentirano 17 prinudnih iseljenjaneformalnih naselja sa više od 2.500 pripadnika romske populacije.

Curcic je na konferenciji za novinare istakao da ni jedno od iseljenjanije sprovedeno prema standardima ljudskih prava koji obavezujuSrbiju, dodajuci da je domaci pravni okvir neadekvatan kada je rec o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva stanovnika neformalnih naselja.

On je dodao da se cak ni odredbe iz Strategije za unapredenje položajaRoma koje se odnose na stanovanje ne primenjuju.

Koordinator Regionalnog centra za manjine Jovana Vukovic je naglasilada su neki od uocenih problema: nepostojanje konsultacija sapripadnicima zajednice koja se iseljava, iseljavanje bez rešenja,iseljavanje u lošim vremenskim uslovima bez odgadanja, neobezbedivanjeadekvatnog alternativnog smeštaja.

“Adekvatnim smeštajem nazivaju metalne kontejnere od 12 kvadratnihmetara, koji su zimi hladni, a leti se užare i smešteni su naperiferiji grada. Ta vrsta rešenja stvara nova romska naselja naobodima grada, a ti ljudi su osudeni na potpunu iskljucenost”, reklaje ona.

Vukovic je naglasila da je u poslednjih par iseljenja ipak zabeleženodredenih napredak, jer su protekla mirno i bez upotrebe sile.

Direktor Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) Milan Antonijevic istakao je da organizacije za zaštitu ljudskih prava Platformom želedržavi da ponude set tacaka koje treba uneti u domace zakonodavstvo kako bi se u ovoj oblasti uspostavio red.

On je naglasio da je uoceno i da uslovi pod kojima ce neko neformalno naselje biti raseljeno zavisi od dogovora sa investitorima na cijojtrasi se ona nalaze, kao i da ne postoji nikakvo obeštecenje zaimovinu koja je uništena prilikom iseljavanja što je potrebnopromeniti osnivanjem Fonda za obeštecenja.