Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj u saradnji sa partnerima Helsinškim komitetom za ljudska prava u Makedoniji, Pravnom pomoći u Tirani i Mrežom odbora za ljudska prava u Srbiji CHRIS implementirala je projekat “Unapređenje sistema odbrane po službenoj dužnosti u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Albaniji i Kosovu”. Projekat se primarno bavio advokatima koji se mogu pojaviti kao branioci po službenoj dužnosti pred sudovima, kao i onim nevladinim organizacijama koje djeluju u oblasti reforme pravosuđa i vladavine prava, sa ciljem da se doprinese unapređenju sistema odbrane kroz transparentan sistem imenovanja, kompetencija i plaćanja branioca po službenoj dužnosti.
U julu 2015. godine ABA ROLI BRRLN (Balkans Regional Rule of Law Network) dodelio je grant Helsinškom odboru za ljudska prava u Republici Srpskoj (BiH) kako bi predvodio procenu sistema odbrana po službenojdužnosti u zemljama regiona. Helsinški odbor u RS je radio sa organizacijama civilnog društva i advokatskim komorama u svakoj od zemalja BRRLN mreže da razviju praktične politike koje sadrže konkretne preporuke za poboljšanje prava okrivljenih i položaja branioca koji ih zastupaju po službenoj dužnosti. Ovaj Vodič je izrađen u sklopu ovog projekta i osmišljen je tako da pruža smernice braniocima koji zastupaju osumnjičene/optužene po službenoj dužnosti. Vodič na jednom mestu i u najkraćim crtama, izlaže osnovne zakonske odredbe koje se tiču odbrane po službenoj dužnosti, obaveze i prava branilaca po službenoj dužnosti koje iz tih odredbi proizilaze, te ukazuje na nove institute koji su u pravni poredak Srbije uvedeni izmenama krivično procesnog zakonodavstva.
Vodič je namenjena braniocima po službenoj dužnosti ali i drugim učesnicima u krivičnom postupku koji se u svom radu susreću sa odbranom po službenoj dužnosti. Cilj vodiča je da na jednom mestu i u najkraćim crtama, izloži osnovne zakonske odredbe koje se tiču odbrane po službenoj dužnosti, obaveza i prava branilaca po službenoj dužnosti, koje iz tih odredbi proizlaze, kao i da ukaže na nove institute koji su u naš pravni poredak uvedeni izmenama krivičnoprocesnog zakonodavstva. Prava i dužnosti branilaca po službenoj dužnosti uređena su različitim propisima od kojih je Zakonik o krivičnom postupku (u daljem tekstu: ZKP) sigurno najvažniji. Pored ZKP, pojedini aspekti odbrane po službenoj dužnosti uređeni su i Zakonom o advokaturi, Zakonom o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica, Kodeksom profesionalne etike advokata, Pravilnikom o visini nagrade za rad advokata za odbrane po službenoj dužnosti i Pravilnikom o načinu i uslovima za plaćanje poreske obaveze putem kompenzacije. Najvažniji međunarodni akti koji jemče pravo na odbranu po službenoj dužnosti su Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.