Organizacije za ljudska prava zahtevaju hitnu reakciju nadležnih republičkih i gradskih organa povodom pokušaja prisilnog iseljavanja romske porodice Sremčević iz stana koji je Zoranu Sremčeviću dodeljen na korišćenje u Bulevaru despota Stefana 38 u Beogradu.

Predstavnici Direkcije za gradsko građevinsko zemljište (u daljem tekstu Direkcija) i Opštinske uprave Starog grada su u pratnji policije jutros u 10 časova počeli obijanje stana u Bulevaru despota Stefana 38, u prisustvu više od 20 aktivista/kinja nevladinih organizacija. Prinudno iseljenje porodice Sremčević već je pokušano 21.10.2010. godine, ali su predstavnici Direkcije tad odustali zbog prisustva medija.

Predstavnici Direkcije i Opštinske uprave danas nisu želeli da pokažu rešenje na osnovu kog vrše prinudno iseljenje i odbijali su bilo kakvu komunikaciju sa predstavnicima NVO, kao i sa pravnom zastupnicom porodice Sremčević. Policija je, pod izgovorom da po pozivu Direkcije obezbeđuje javni red i mir, dozvolila predstavnicima Direkcije da bez sudskog rešenja provale u stan, iznose i uništavaju imovinu.

Zoran Sremčević je 1988. godine kao radnik preduzeća „Tehnorad“ od firme dobio stan na korišćenje kao nosilac stanarskog prava, u Dalmatinskoj 78 sa svojom suprugom i dvema ćerkama. Zbog rušenja stambenog bloka u opštini Palilula tadašnja Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda mu je 2000. godine zapisnički predala stan u Bulevaru despota Stefana 38, kao budućem korisniku stana.

Odeljenje za građevinsku inspekciju opštine Stari grad ga je obavestilo da će iz tog stana biti prinudno iseljen 22.11.2010. u 10 časova.

Zoran vodi postupak pred I Osnovnim sudom u Beogradu po njegovoj tužbi iz septembra 2008. za utvrđivanje njegovog prava da koristi stan u Bulevaru despota Stefana. Prema njegovim rečima, prevarila ga je opština Palilula, jer mu je zapravo dala stan „na čuvanje“.

Suđenje je trebalo da bude održano 18.10.2010, ali je odloženo zbog štrajka pravosuđa za 6.12.2010. godine. Predstavnici Direkcije i Opštinske uprave ne samo što nisu imali sudsko rešenje, već su i pre okončanja sudskog postupka došli da izvrše prinudno iseljenje.

Zoran Sremčević navodi da u Direkciji nisu hteli da ga prime, i da mu nisu dozvolili da otkupi stan. Dosad se ovim povodom obraćao gradonačelniku Beograda, Kancelariji zaštitnika građana, opštini Stari grad, OEBS-u… Njegovoj porodici nije ponuđen ni obavezni alternativni smeštaj.

Ovo je još jedan u nizu slučajeva prisilnog iseljavanja romskih porodica, čiji smo svedoci u poslednjih dve godine. Podsećamo na prisilna iseljenja porodica iz naselja “Belvil” i Vojvođanske ulice.

Organizacije za ljudska prava pozivaju Grad Beograd i Vladu Srbije da reaguju na prisilno iseljavanje romskih porodica, nezakonite postupke Direkcije za gradsko građevinsko zemljište i Opštinske uprave i izostanak reakcije predstavnika MUP-a.

Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, čija je Srbija potpisnica, garantuje pravo na stanovanje, uključujući i alternativno zbrinjavanje u slučajevima prinudnog iseljenja. Očekujemo da građani pogođeni ovim i bilo kojim budućim prinudnim iseljenjem budu unapred zbrinuti, na način koji to predviđaju Opšti komentari 4 i 7 Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava. Njima se predviđa da mora postojati pravni osnov po kom se vrši iseljavanje, kao i da se iseljavanje ne vrši ukoliko su nepovoljni vremenski uslovi.

Potpisnice saopštenja:

1. Inicijativa mladih za ljudska prava
2. Beogradski centar za ljudska prava
3. Praxis
4. Regionalni centar za manjine
5. NVO “Novi svet”
6. Žene u crnom
7. Centar za ekologiju i održivi razvoj
8. Rekonstrukcija ženski fond
9. Glas razlike
10. Civil Rights Defenders
11. Helsinški odbor za ljudska prava
12. Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava
13. Ženski prostor
14. Esperanca
15.Centar za unapređenje pravnih studija
16. Dečiji romski centar
17. Udruženje Roma “Novi Bečej”
18. CHRIS mreža
19. Centar za razvoj inkluzivnog društva
20. Humanitarno udruženje Roma
21. Udruženje Romkinja Osvit
22. Centar za prava Romkinja
23. Komitet pravnika za ljudska prava