Tematska otvorena vrata “Zašto suđenja dugo traju“ održana su u Leskovcu 6. septembra 2019. godine na kojima su sudije Osnovnog suda u Leskovcu razgovarale sa građanima o radu tog suda i problemima koji dovode do toga da se suđenja odlažu.

Predsednik suda Miodrag Janković upoznao je građane sa organizacijom suda navodeći da je to jedan od najvećih osnovnih sudova u Srbiji po broju sudija, broju predmeta i teritoriji.

Sudija Novica Dimitrijević detaljno je obrazložio sve probleme koji uzrokuju dugotrajna suđenja. Naveo je da svaki sudija u Osnovnom sudu u Leskovcu ima prosečno između 300 i 400 predmeta u radu i da bi svakom trebalo po 19 meseci da radi samo na njima, bez primanja i jednog novog predmeta, a što je u praksi nemoguće i zbog čega sudovi donose programe za rešavanje starih predmeta. Kao glavne probleme za dugotrajna suđenja sudija Dimitrijević je naveo problem neurednog i neadekvatnog dostavljanja pošte i poziva strankama, zatim sprovođenje naredbi za dovođenje stranaka od strane policije, kao i dovođenje lica iz ustanova za izdržavanje zatvorskih kazni.

Razlog za odlaganje suđenja Dimitrijević vidi i u prelasku na tužilačku istragu jer taj proces nije pratilo kadrovsko i tehničko opremanje tužilaštva. Objasnio je da se tužiocima duplirao posao, a da po dva tužioca dele po jednog zapisničara, moraju da usklađuju dane kada idu na sud. Takođe, problem je nedovoljan broj sudija. Osnovni sud u Leskovcu ima osam sudija manje od broja koji je predviđen sistematizacijom, nema dovoljno administrativnih radnika, što direktno osećaju građani kada dođu na šaltere u sudu, a sve to stvara nepoverenje, nervozu i gužve, a zbog malog broja zaposlenih – suđenja se odlažu.

Problem je i kako je Dimitrijević naglasio „invazija svedoka” i naveo da bi rešenje za to moglo da bude izmena člana 335 Krivičnog zakonika o davanju lažnog iskaza, kako bi se ovim delom obuhvatio veći broj ljudi.

Zlata Đorđević iz Transparentnosti Srbija govorila je na koje sve načine civilno društvo pomaže građanima i iznela konkretne primere iz prakse. Ona je posebno istakla da je važno da građani znaju svoja prava kada je reč o oblasti pravosuđa, ali i da znaju da mogu da potraže pomoć od strane civilnog sektora. Đorđević je pozvala prisutne građane da koriste svoja prava i traže pomoć, kao i da prijavljuju svoje sumnje na korupciju u pravosuđu, kao i da to čine i kada njihov problem neće biti rešen, jer upravo njihov primer može da bude pokretač sprečavanja ili kažnjavanja u budućim sličnim situacijama.

Projekat „Otvorena vrata pravosuđa“ za cilj ima jačanje poverenja građana u rad pravosudnih institucija kroz poboljšanje komunikacije između građana i pravosuđa. Projekat realizuje koalicija koju čine 12 organizacija koje se bave ljudskim pravima i razvojem demokratije, kao i strukovna udruženja iz oblasti pravosuđa.